







- Cilj nam je da u ovoj godini zadržimo što više starih članova i učlanimo bar stotinak novih – odlučan je u svojoj nameri agilni predsednik Dejan Krstić Krle, kog hrabre počeptni rezultati. Neočekivano interesovanje, pogotovo starijih pecaroša, može se objasniti činjenicom da je još na osnivačkoj skupštini doneta odluka da se ovo udoruženje ne bavi takmičarskim ribolovom sve dok ne stasa njegov sopstveni podmladak, već da aktivnosti temelji na programu dostupnom širem krugu ribolovaca.
- Preovladala je ideja da umesto da mali krug pojedinaca zarad takmičenja troši novac svih članova, što većem broju naših članova obezbedimo bar nekakvu korist. Mislim da smo lane u tome uspeli, jer smo organizovali 12 jednodnevnih izleta na atraktivne ribolovne vode Srbije, na kojima je učestvovalo preko 600 naših članova uz minimalnu participaciju – kaže Krstić i potseća da su čelni ljudi „Magme“ utrošili dosta vremena, energije i ličnih sredstava da bi se obezbedila projektna dokumentacija i našao investitor za izuljivanje jezera Bubanj, koje treba da se obavi ove godine.
Ipak, povečano zanimanje kragujevačkih ribolovaca za članstvo u ovom udruženju pobuđuju i prednosti pri kupovini dozvola. Sa većinom fabrika u Zavodima „Crvena zastava“ potpisan je ugovor o distribuciji dozvola na 10 mesečnih rata, što je povoljnost koju ne daju ostala udruženja.
- Sindikat fabrike „Zastava automobili“ izrazio je želju da 10% od svake prodate seniorske dozvole, odnosno 200 dinara, izdvoji za svakog svog radnika iz sindikalne članarine i time pomogne ribolovački sport, kao što to čini drugim sportovima u gradu, a da glavninu od 2,000 dinara radnici izmire preko platnog spiska u 10 jednakih mesečnih rata, i mi smo im to omogućili. Za takav čin su me kolege iz drugih kragujevačkih udruženja osudile navodeći da dajem dozvole ispod cene, kako bih privukao članstvo – Dodake Krstić.
Sličan ugovor je ovih dana zaključen i sa „Autosaobraćajem“, a sve to pruža garanciju da će „Magma“ i u 2004. godini sačuvati primat najmnogoljudnije ribolovačke organizacije u nekadašnjoj srpskoj prestonici.
Vaso Spasojević

- Taj događaj su svi čestiti ribolovci našeg grada primili sa oduševljanjem – ističe Krstić i naglašava: - Ljudi su me zaustavljali na ulci i čestitali, a mnogi od njih već tada su najavili da će u 2003. godini pristupiti našem udruženju. Za osam meseci rada u 2002. godini, u „Magmi“ je ostvarena zavidna masovnost od 190 seniora, 754 veterana, 20 pionira i 15 žena. Većina njih je uzela učešće u pet besplatnih izleta na atraktivne vode, poput Ivanova, Begečke jame, ponjavice i drugih destinacija. Time je i u tom delu u potpunosti ostvaren godišnji plan rada, a svaki od ovih izleta bio je upravom smislu reči kurs lepog ponašanja na vodi i prirodi.
- Tokom puta ka odabranom mestu, pecaroše smo upoznavali sa pravilima ponašanja, a u povratku smo analizirali kako se ko poneo – objašnjava popularni Krle želju da kod ribolovaca menja navike i iskoreni loše ponašanje, zbog kog, kako kaže, kragujevčani nisu baš dragi kgosti na našim vodama.
Posle samo godinu dana „Magma“ je izrasla u najbrojniji ribolovački kolektiv Kragujevca. Na dan prve godišnjice, 20. aprila 2003. godine, vernost ovom udruženju potvrdilo je 1,107 seniora, 54 penzionera, 30 pionira i 22 dame, čime je godišnji plan od 1,200 članova već premašen. Međutim, nove akcije, kao što su poribljavanje jezera Šumarice i Bubanj, u koje je 22. aprila pušteno 370 kg jednogodišnje mlađi šarana, i po dva besplatna izleta svakog meseca od aprila do oktobra, sigurno će privući pažnju dobrog broja Kragujevčana koji tek treba da pribave gopdišnju dozvolu, pa u „Magmi“ veruju da će ukupno članstvo u ovoj godini premašiti brojku od 1,500 članova.
Posebno treba naglasiti da su pioniri povlašćena kategorija, jer se od njih ne traži obavezno posedovanje godišnje dozvole. Tu novinu Krstić objašnjava činjenicom da dete treba najpre naučiti da voli i poštuje prirodu, da zna kad se i kako može loviti određena vrsta ribe, a posebno da shvate od kolikog je značaja za život čoveka čista nezagađena voda, pa tek onda od njih tražiti da kupe dozvolu za sportski ribolov. U tom cilju u osnovnim školama „Đura Jakšić“ i „Mirko Jovanović“ osnovano je po jedno odeljenje škole ribolova sa po 30 polaznika. Za ove i ostale mališane Kragujevca i prigradskih naselja na lokalnim vodama dozvoliće se pecanje bez dozvole, ali samo sa jednim štapom, o čemu će se ribočuvari „Magme“, koji od 1. aprila rade u koordinaciji sa ribočuvarskom službom korisnika vode „Magnuma“ iz Jagodine, voditi posebnu brigu.
Vaso Spasojević
Nastalo pre pola veka, na mestu nekadašnje ciglane, smeštene tik uz Bubanj potok, ovo jezero je veoma brzo izraslo u atraktivnu ribolovnu vodu, na kojoj se uspešno lovila bela i šaranska riba (čak i linjak), kao i štuka.
Međutim, što zbog ljudskog nemara, a što pod prirodnim dejstvom atmosferskih padavina, došlo je do brpzog zamuljivanja jezera, tako da se danas na njegovom dnu, površine 120 hiljada metara kvadratnih, nalazi sloj mulja prosečne debljine oko 120 cm. Uz to, barska trava se toliko namnožila da jezero više ne predstavlja pogodno stanište za većinu ribljih vrsta koje žive u njemu, a neke, poput linjaka, su istrebljene.
Tako ova vodena oaza zavidnog gabarita (300 x 400 m), sada više liči na baruštinu nego na vodu na kojoj se može udobno odmarati i lepo pecati. Priobalje jezera, uključujući park u neposrednom okruženju Bubanj česme, neredovno se održava, pa je sve više Kragujevčana koji zabranjuju svojoj deci da se ovde igraju, a o kupanju i da ne govorimo.
I ko zna koliko bi još ovaj vodeni dragulj u srcu Kragujevca propadao, da se teškog i odgovornog posla na njegovoj revitalizaciji nije prihvatila uprava najmlađeg od tri kragujevačka udruženja, OSR „Magma“, na čelu sa preduzimljivim predsednikom Dejanom Krstićem.
Više od pola godine uprava „Magme“ neumorno radi na pribavljanju potrebnih saglasnosti i izradi projektne dokumentacije, tragajući istovremeno za pouzdanim finansijerom.
Finansijska konstrukcija, po kojoj je potrebno milion i 179 hiljada dinara za izmuljivanje jezera i još 176,000 za uređenje priobalja, po svemu sudeći, već je zatvorena. Iz budžeta SO Kragujevac za 2004. godinu obezbediće se 25% od ukupne vrednosti projekta, a glavninu sredstava treba da izdvoji “ACDI – VOCA“, američka humanitarna organizacija koja finansira programe iz oblasti ekologije i poboljšanja uslova života.

Saglasnost za celokupnu projektnu dokumentaciju dali su i ostali relevantni faktori počev od gradske vlade i mesne zajednice „Bubanj“, preko JP „Vodovod i kanalizacija“ i Prirodno – matematičkog fakulteta u Kragujevcu, do korisnika voda OSR „Magnum“ iz Jagodine i JP „Srbijavode“.
Do marta naredne godine, tim stručnjaka treba da odredi najpouzdaniji metod izmuljivanja jezera, poštujući uslove koje je postavila “ACDI – VOCA“. Potom će uslediti potpisivanje ugovora o finansiranju sa ovom organizacijom, a odmah zatim raspisivanje tendera za izbor najpovoljnijeg izvođača radova. Po realnim procenama, radovi na ovomizuzetno važnom projektu mogli bi da počnu već sa prvim danima proleća.
Vaso Spasojević

Najzaslužniji za ovakav uspeh je Dejan Krstić–Krle, predsednik udruženja koji objašnjava kako je „Magma“ postala najmnogoljudnija.
- Nama su ukazali poverenje stari ribolovci, dugogodišnji članovi „Šumadije“ i „Bagremara“, koji su bili nezadovoljni radom tih udruženja. Ta društva su skoncentrisana na organizaciju takmičenja, ali su na njih uvek išli jedni – te isti ribolovci. Novcem prikupljenim od članarina raspolagao je samo mali broj ljudi, dok su potrebe „običnih“ pecaroša bile zanemarene.
Mi smo odlučili da se okrenemo upravo tom „običnom“ pecarošu, pravim zaljubljenicima u prirodu i vodu. Naše aktivnosti usmerene su ka ekološkim projektima, pre svega ka edukaciji dece, kojoj pokušavamo da usadimo ljubav prema pecanju i tako ih sačuvamo od poroka.
Šta to konkretno znači?
- Naša namera je, pre svega, da oživimo kragujevačke vode, jezero u Šumaricama i „Bubanj“. Posle samo par meseci postojanja, kada su naši prihodi bili više nego skromni, uložili smo 50,000 dinara na poribljavanje šumaričkog jezera štukom, a za sledeće proleće planiramo da u isto jezero ubacimo 150 kilograma šarana. Mislimo da dogodine izvršimo izmuljavanje „Bubnja“ i da uredimo njegovu obalu.
Pomenuli ste sređivanje jezera na Bubnju. O čemu je reč?
- Ideja da se uredi jezero na „Bubnju“ stara je bar 30 godina, ali do danas ništa nije urađeno. Zato smo mi pre nekoliko meseci stupili u kontakt sa američkom organizacijom „ACDI – VOCA“ koja je rada da delom finansira naš projekat. Kako se projekat svideo i skupštini grada, mislim da bi radovi na izmuljivanju jezera i postavljanju parkovskog mobilijara na obali trebalo da počnu sledećeg proleća, a planirano je da se uradi osvetljenje, naprave pešačke staze, postave klupe i izgradi jedan mini zabavni park za decu.
Brane Kartalović

- Jezero se graniči sa gusto naseljenim delom grada i veliki problem je nepostojanje prostora gde bi naši sugrađani, posebno oni majmlađi, okupljali i družili. Ovo je samo početak, naša želja je da pored uređenja obale, očistimo i samo jezero. To je veliki poduhvat i nadamo se da ćemo naći partnere – kaže predsednik „Magme“ Dejan Krstić.
N. Stevović